a9:3-5Luk 10:4-11
b9:7Mat 16:14; Mak 8:28; Luk 9:19
c9:9Luk 23:8
d9:19Luk 9:7-8
e9:20Ioa 6:68-69
f9:22Luk 9:44, 18:32-33
g9:23Mat 10:38; Luk 14:27
h9:24Mat 10:39; Luk 17:33; Ioa 12:25
i9:26Mat 10:33; Luk 12:9
j9:31Luk 9:22
k9:322Pi 1:16-18
l9:35Luk 3:22
m9:43-44Luk 9:22
n9:45Luk 18:34
o9:46Luk 22:24
p9:48Mat 10:40
q9:50Mat 12:30; Luk 11:23
r9:542Ta 1:9-16
s9:611Ta 19:20

Luke 9

Iesu Mupalusi'a ta Molomolo Noxou Mavulovexa Mo Mulu'e no Lia Tamei

(Mat 10:5-15; Mak 6:7-13)

1Xe ili'i, la sou Iesu mu'avali'a ta molomolo noxou mavulovexa mo mulu'e no lia tamei ne mine'e noxou. Mine'e mukalu, la muvikalane'i xe mulosi'a xavi sou ikusai'a ta ulee ta masumasua ukalausi e mixolu noxi'a ta mitema mo ipamauline'i ta mitema no anu pipienaxa'a. 2Xe muavuti, la mupalusi'a milai sou ia'aloxu a'alo sou saxisaxila'u noxou Lataua xe ipamauline'i ta mitema e mipipiena. 3 aMupalusi'a, la muvikalane'i aloxo 'o, “Ngingi ngalai, io ngano'u mii vile no anu muamua'ingenge ne uasi. Ngano'u vilaxongenge mo tivamengi mo la'ilalingenge mo lamolimengi xe tokolomomengi tamei mamu. 4Xe ngalai no tuala vile xe nga'unalai no tani vile, la ngaxolu anesi, ulai utalo no voxo ane sou ngingi nga'umesou tuala ane ne. 5Ia lexe ta mitema sou tuala ane ne, i'avalinge mo ino'inge i'unangengi no taasi'a uasi, la ngavutasou lomulo no tava'inge ne uxexee, ia ngingi ngasukusou tuala ane ne. Nga'oxo aloxo ne, mo sou ane'i ilavu lexe Lataua ulosi'a navunavu no anu 'ilixo ane ane'i mi'oxonu noxinge ne.” 6Ioxe, ane'i milomu noxou aloxo ne mukalu, la milutusou milai no tuatuala sou mia'aloxu a'alo laixe noxou Lataua mo mipamauline'i ta mitema mukalusi no anu pipienaxa'a.

7 bIoxe, ta mitema mimaisou xaixai e Iesu mu'oxonu ne, la sou ane'i milai mia'aloxu noxou tatananu tuala e ualasou lexe Elodesi. La anu tanu lili, xo ta mitema se'i mivikala lexe Ioanesi e musoli ne a mumauli ne la. 8Xe mose'i mivikala lexe Eliasi anu a muxali ne, xe mose'i la mivikala lexe anu vile noxi'a ta mitema sou palomatana tatei a mumauli la ne. 9 cIa Elodesi mulomusou vaikala ane ne, la muvikala aloxo 'o, “Ioanesi ne, eni epalusi'a la mixotonu xolanu ne. Io mitema ane ne, Anu itema ma'i, la sou eni alomusou a'alo sou mimii ane anu u'oxo'oxonu ne?” La sou anu utovo sou lexe umaisou Iesu.

Iesu Mulosi'a ta Mitema 5,000 'Ani

(Mat 14:13-21; Mak 6:30-44; Ioa 6:1-14)

10Ioxe, ta mitema sou xaixai noxou Iesu milivu mine'e mukalu, la ane'i mia'aloxu mimii ane ane'i mi'oxonu. Xe mukalu, la Iesu muno'a sou ilo'a mitalumexa'a ta mitema ne, sou milai no tuala vile ilemo lexe Vetesaida sou lexe ima'ila. 11Ilo'a milai ne, io ta mitema tavu'alo milavusi'a. La sou ane'i milutu sou mimuline'i milai. Ia Iesu mumaisi'a aloxo ne, la musexelaxa'asi mo mua'aloi'a no anu saxisaxila'u noxou Lataua xe mupamauline'i ane'i ane mipipiena kalumo.

12Ilo'a mixoxolu ane xoo mole aso mulu'elai, la sou ta molomolo noxou mavulovexa mo mulu'e no lia tamei ne mine'e mixali noxou, la mivikalanu aloxo 'o, “Laixe lexe nini napalusi'a ta mitema ukalusi 'o mo ilai no tuatuala ane 'ala'alai 'o xe pa'upa'umolu tuatuala ne sou ilotoxa'a la'ilali mo ikamulisi'a tani sou iai no anu. Xo nenge texoxolu 'o no xalee tani ane ta mitema ixolu no anu uasi.”

13Ia Anu muavuti la mukolinu vaikalai'a aloxo 'o, “Ngingi menge ngalosi'a 'ani'ani.”

Xe ane'i miavuti la mikolinu Iesu aloxo 'o, “Ia lexe nenge tamomomosou talotonu la'ilalixa'a ta mitema latala 'o uasi, la nexi teno'u veleti ta'uve xe sinana tameisi 'a uai 'o.”

14(Ta mulusi ne, itititisi'a umomomo loxo itemaxu mavulovexa mavulovexa tamei mo itemaxu mavulovexa ta'uve 5,000.) Ia Iesu muvikalane'i ta molomolo noxou aloxo 'o, “Ngingi ngavikalane'i ta mitema ne lexe ixoluxolu no lia la'ola'oluxa'a mavulovexa ta'uta'uve.” 15La sou ta molomolo noxou mi'oxonu aloxo ne noxi'a ta mitema ne sou mixoluxolu no lia. 16Xe mukalu, la sou Iesu muno'u veleti ta'uve xe sinana tamei ne. Io iou mutelo no opo loxotolo sou muvikala laixe musuku mulai noxou Lataua. Xe mukalu, la sou Anu muse'ise'i veleti ilou sinana ne ka mulosi'a ta molomolo noxou ne sou mivelunu noxi'a ta mitema ne. 17La ane'i ta mitema mukalusi ne, mi'ani'ani xoo mole mi'ana'ana manina. Io ikalusou uasi. La sou ta molomolo noxou mino'u lakela mavulovexa mo mulu'e no lia tamei sou mine'e mitaataanu veleti ilou sinana pa'upa'usou ane ane'i ikalusou uasi ne.

Palapala'anixu Noxou Pita sou Iesu

(Mat 16:13-19; Mak 8:27-29)

18No voxo vile mine Iesu anusisi mulai sou mulinga mulai noxou Lataua, la ta molomolo noxou mimulinu. La Anu mutali'isi'a aloxo 'o, “Ta mitema tavu'alo 'o ilemelo lexe eni 'ena'ei?”

19 dXe ane'i miavuti, la mikolinu aloxo 'o, “Mose'i ivikala lexe nini Ioanesi e itema sou u'ulosi'a ta mitema, xe mose'i ivikala lexe nini Eliasi, xe mose'i la ivikala lexe nini vile noxi'a ta mitema sou palomatana e tatei anu a mumauli la 'o.”

20 eXe Anu muavuti la mutali'i vaxa noxi'a aloxo 'o, “Ia ngingi, la ngavikala lexe eni 'ena'ei?”

Xe Pita muavuti, la mukolinu aloxo 'o, “Nini ne, nini Kalisito ane Lataua mupalusine nene'e no lia 'o.”

21Xe Iesu muavuti, la muvikalane'i pekia'u sou ia'aloi'a ta mitema no anu mamu. 22 fMukalu, la Iesu muvikalane'i la aloxo, “Ulai ili'i, la Itema 'Olu ne utavule navunavu piena misevile mo ta tatila ilo'a ta tatila noxi'a ta aili'i mo ta mitema sou lapuloto ixiu tumali'au, la ivau usoli. Ia voxo tatalu ukalu, la Anu utulu.”

23 gXe muvikalane'i aloxo 'o la, “Lexe evile umasaxa sou umulileli, la anu uxiunu tumalouu masaxa noxou, ia une'e mo utavulenu tu'utu'umaxu no voxovoxo loxo eni atatavulenu 'o mo umulileli, mo usoli loxo eni asoli 'o. 24 hXo itema ane tanuxu maulixu sou vasimolu, la u'oxovaunu mauli ane kaluxu uasi. Ia itema ane tanuxu maulixu sou vasimolu uasi, io u'italonu une'e noxilo, la anu uno'u mauli ane kaluxu uasi. 25Mo lexe itema vile uno'u mimii latala sou lialia 'o ukalusi, ia uxovulaunu uleenu, la mimii sou lialia e anu uno'u ne, usu'ulinu sou ulivunoxu maulixu a loxovaa? 26 iXe itema ane umaela noxilo mo umaela sou ua'aloxu vaikala noxilo, la Itema 'Olu kalumo umaela noxou no anu voxo ane Anu ulivu une'e no anu lamana noxou mo lamana noxou Momu ilo'a ta angelo noxou. 27Eni avikalangengi manina musuku aloxo 'o. Ta mitema se'i ane'i itutulu 'o ne, umomomo sou isoli uao, ia imaisou saxisaxila'u noxou Lataua ne uxali.”

Iesu Vasimolu Muxali Iou Vilemo

(Mat 17:1-8; Mak 9:2-8)

28Ioxe, Iesu muvikalane'i aloxo ne mukalu, io loxo voxo ta'uve mo muxatele tatalu mukalu, la Anu muno'a Pita ilou Ioanesi mo Iakovo. La ilo'a mitelai no laxa'ilu vile teitexi sou ilinga ulai noxou Lataua. 29Anu Iesu ulilinga noxou Lataua sio, la vasimolu ne muxiu. Tokolomoxu kalumo ne, muxiu mo muxali mukea loxo lele'e lamixu. 30Xe ta molomolo noxou tatalu ne mimalei loxo 'o, la mimaisi'a Mosesi ilou Eliasi 31 jmipala'a mixali no anu lamana toxoxa'a mo mitulu no pa'umolu Iesu sou ilo'a mivivikala. Ane'i ilo'a mivivikalasou soli noxou Iesu e asou lexe uxali noxou ne Ielusalemu loxo Lataua mumasaxa. 32 kPita ilo'a ta menexu ne, ie'i uvuvu manina. Ia no mine ie'i mukala, la mimaisi'a ta mitema tamei ilo'a Iesu itutulu. 33No mine ta tamei ne sou i'umesou Iesu, la Pita muavuti sou muvikala vaxa noxou Iesu aloxo 'o, “Tila, anu laixe noxinge lexe nenge taxolu ano 'o mo ta'alaxu tani alelaxu tatalu. Nini sine vile xe Mosesi sou vile xe Eliasi sou vile.” (Pita muvikala aloxo ne, ia anu ulavusou lexe anu mulemolu mii ma'ia ne uasi.)

34Xe anu uvivikala sio, la tamuxala vile mune'e la muvausi'a ilo'a mukalusi. La ane'i mi'ume. 35 lLa ane'i milomusou vaikala vile molu no nano no anu tamuxala mune'e aloxo 'o, “Eni 'alixeni mulu Anu ano 'o ne eni esosovosou. Ngingi ngalomu noxou.” 36Milomusou vaikala aloxo ne mukalu xe ane'i mimalei loxo 'o, la imaisou evile la uasi, ia Iesu anusisi 'a mututulu ne. Ta molomolo noxou tatalu ne, mimolo tane'iiou mii ane ane'i mimaisou ne. Mo no voxo ane ne, la ia'alou evile no anu uasi.

Iesu Mupamaulinu Molomolo Vile Ulee Masua Muxolu Noxou

(Mat 17:14-18; Mak 9:14-27)

37Voxo vile mukalu, la ane'i ilo'a me'a no laxa'ilu ne milu'e. Milu'e, la ta mitema tavu'alo mixalisou Iesu. 38La itema vile no nano no taiine'i ne, mu'ava mulai noxou Iesu aloxo 'o, “Itema sou ulosixe lavulavu, eni alinga pekia'u ulai noxine lexe nini namaisou 'alixeni mulu 'o, xo anu 'alixeni soxu vilesisi anesi. 39Ia ulee vile u'aisou, la uiauiauukaka avile mo vasimolu utoto'eke, la sou livilivixu uxali no anaxu. Mo ulee ane ne uvila'isou vasimolu manina, ia uxexesou palea uasi. 40Eni elingai'a ta molomolo noxine lexe ikusau ulee ane ne, la ane'i imomomo uasi.”

41Xe Iesu muavuti la muvikalanu aloxo 'o, “Ngingi ta mitema sou ngamuxaxu tangengi noxou Lataua uasi! Tauu ie ta'ei ane sou eni axolu noxinge? Mo alaxu ta'ei ane sou eni atavulenu tu'utu'umaxu noxinge? Ngano'u molomolo ne une'e noxilo.”

42Xe no mine molomolo ne umuamua'i unene'e noxou Iesu, la ulee masua ne mulovelixu mulu'e no lialia mo vasimolu mutotoeke. Xe Iesu mumaisou aloxo ne, la Anu mukaitolonu ulee masua ne. La ulee masua muxexesou, io Anu mupamaulinu molomolo ne. Mukalu, la muitalonu mulivu noxou momu. 43 mLa ta mitema latala ne, mikuluke no anu xavi noxou Lataua.

Ane'i latala mixavuxavutala piena no anu mimii latala e Iesu mu'oxonu ne, la Anu muvikalane'i ta molomolo noxou aloxo 'o, “Ngalomu laixe sou mii ane eni avikalangengixu 'o. Itema 'Olu ne, ta mitema i'italonu no avo'a ta mitema.”
45 nIa ane'i ilavu lexe vaikala ane ne, laaxu a loxovaa uasi. Vaikala laaxu ne, mutalume noxi'a, la sou ane'i ilamana no anu uasi. Xe ane'i kalumo mimama'u sou itali'isou sou ulamananixu vaikala ne laaxu noxi'a.

'Ena'ei Ane Utila Noxi'a

(Mat 18:1-5; Mak 9:33-37)

46 oIli'i, la ta molomolo noxou Iesu miavuti sou mi'otosou anaxa'a sou lexe 'ena'ei ane uxali tila noxi'a. 47Iesu mulavusou xavutala noxi'a aloxo ne, la sou muno'u molomolo soxu vile kitu'a mune'e mutulusou no pa'umolu. 48 pMukalu, io muvikalane'i ta molomolo noxou aloxo 'o, “'Ena'ei ane lexe uxavutalaleli mo u'osasou uno'u molomolo vile kitu'a loxo 'o no ualasilo, la anu ane ne u'osasou uno'ilo. Xe 'ena'ei ane lexe u'osasilo sou uno'ilo, la anu ane ne u'osasou uno'u ane mupalusilo ene'e 'o. Xo 'ena'ei ane ulu'elaixu mo uxali kitu'a no taiingengi ne, la anu uxali tila manina noxinge.”

49Xe Ioanesi muavuti, la muvikalanu Iesu aloxo 'o, “Tilasixe, nexi temaisou itema vile ukukusai'a ta ulee ta masumasua no anu ualasine, la nexi tetovo sou temulesou. Xo anu vile noxinge nenge'a uasi.”

50 qXe Iesu muavuti, la muvikalane'i aloxo 'o, “Ngamulesou mamu, xo anu ane uapingenge uasi ne, anu noxinge ane.”

Ta Samalia Imasaxau Iesu Uasi

51Ioxe, voxo sou Lataua uno'u Iesu utelailixu no opo loxotolo, a muxali 'alai mukalu, la Iesu xavutalau pekia'usi lexe ulai ne Ielusalemu. 52La sou Anu mupalusi'a ta mitema se'i miuli milai no tuala vile no xalee lia tila ne Samalia sou lexe imomosou mii se'i sou Iesu. 53Ia ta tema tuala ne, i'osasou ino'u Iesu uasi. Xo Anu mumuamua'i ne sou lexe ulai ne Ielusalemu mo. 54 rXe ta molomolo tamei noxou e ualasi'a lexe Iakovo ilou Ioanesi mimaisou aloxo ne, la ilou mitali'isou Iesu lexe, “Tilasixe, nemasaxa lexe nexi talinga noxou Lataua sou usu'anu navu ulu'e mo u'elaxa'a ta mitema no tuala ano 'o?” 55Ia Iesu muxiu vaxa noxi'a sou mukaitolone'i ilou lexe uasi. 56Mukalu, la sou ane'i mimuamua'i milai no tuala vileli.

'Ili'ilixo sou Tamulinu Iesu

(Mat 8:19-22)

57Ane'i ilo'a mimuamua'i no vote'i sio, la mitema vile mune'e muvikalanu Iesu lexe, “Lexe nini nalai no tuala ne'ei ne'ei ne, la eni amulinenisi.”

58La Iesu muvikalanu aloxo 'o, “Ta a'aa ta vova ne, si'a taxa no 'a lialia sou iai no anu, mo ta ngiala kalumo ne, si'a iomu sou iai no anu. Ia Itema 'Olu ne, sou tani sou uai no anu uasi.”

59Mukalu, la sou muvikalanu itema vile la aloxo 'o, “Nane'e mo namulileli.”

Ia mitema ane ne, muvikalanu Iesu aloxo 'o, “Tila, tei sou amulineni la alai mo a'asixu mamilo o.”

60La Iesu muvikalanu aloxo 'o, “Mamu. Laixe lexe ta tulanu e loxo misoisoli me'a i'asixu. Ia nini nalai mo naa'aloxu vaikala sou saxisaxila'u noxou Lataua.”

61 sMukalu, la itema vile la muvikalanu Iesu aloxo 'o, “Tila, eni emasaxa lexe amulineni. Ia tei la alai mo aioone'i ta milemileli o.”

62La Iesu muvikalanu aloxo 'o, “Mitema vile utotou, io iou ulai ili'i, la mitema ane aloxo ne, umomomo sou u'oxonu xaixai sou saxisaxila'u noxou Lataua uasi manina.”

Copyright information for ATA